Ova biciklistička tura provest će vas kroz prekrasne krajolike najveće planine Velebit, Grobničkih Alpa, Ličke Plješevice te otoka Krka, Cresa i Lošinja. Očekuju vas strmi usponi i strme staze (singles) s nezaboravnim pogledima s kojih ćemo moći vidjeti lokacije koje ćemo voziti sljedeći dan. Ova tura je najbolja za proljetne i jesenske mjesece koji nam donose lijepo vrijeme i temperaturu za vožnju te svježe noći za bolji san, more je toplo, a mi osvajamo brojne vrhove.
RASPORED PO DANIMA:
1. Dan – OTOK KRK – Prekrasna strana mjeseca
Polazna točka: Krk
Dužina: 70km
Uspon: 1500m
Podloga: cesta, makadam, staza
Kondicijska razina: 2-4 (rekreativna - napredna)
Kamena pustinja je biciklistička tura na kojoj ćete naići na ogromne količine kamenja, što podsjeća na veliku pustinju gdje orkanska bura sa sjevera sprječava rast drveća. Krećemo iz grada Krka, prolazeći kroz Punat do sela Stara Baška, gdje započinje najstrmiji uspon ove ture kroz prekrasan kanjon. U ljetnim mjesecima, ako se nađete ovdje, osjećat ćete se kao u pećnici.
Dolaskom na vrh, ugledat ćete zapanjujuću kamenu pustinju, a staza će nas voditi nizbrdo do Baške. Odande se ponovno uspinjemo na Mjesečev plato, koji će nas odvesti natrag do Krka.
2. Dan – OTOCI CRES I LOŠINJ: 2 otoka u 1 danu
Polazna točka: Otok Cres - Osor
Dužina: 60-80km
Uspon: 800-1500m
Podloga: Makadam, staza, cesta
Kondicijska razina: 2-3 (rekreativna)
Započinjemo ovu jedinstvenu biciklističku turu iz gradića Osora, koji je svoju slavu stekao još u antičkim vremenima. Osor je mjesto gdje su otoci Cres i Lošinj povezani mostom koji se diže dva puta dnevno (u 9 i 17 sati) kako bi propustio brodove. Temelji gradskih zidina otkrivaju drevnu povijest s tragovima koji sežu do 9. stoljeća prije Krista, a vjeruje se da ime grada, Osor – Apsoros, potječe od imena antičkog junaka Apsirta, brata nesretne Medeje, što ovom drevnom gradu dodaje mitski šarm. Cijeli grad Osor u biti je muzej na otvorenom, gdje su mnogi umjetnici ostavili svoj trag.
U prvom dijelu ove biciklističke ture vozimo preko otoka Cresa, kombinirajući različite terene dok posjećujemo napuštena sela i zaseoke. Nakon 60 km prelazimo na otok Lošinj, gdje nas čeka akumulirani uspon od 550 m. Dolaskom na najviši vrh, Osorčicu, nagrađeni smo nezaboravnim pogledom na okolne otoke, a ako vrijeme dopusti, možda vidimo čak do Italije.
3. Dan – GROBNIČKE ALPE – BICIKLISTIČKA TURA
Polazna točka: Grobnik
Dužina: 42km
Uspon: 1100m
Podloga: Makadam, staza, asfalt
Kondicijska razina: 3-4 (rekreativna - napredna)
Sljedeća biciklistička tura vodi vas na poznati planinski lanac zvan Grobničke Alpe, koji se uzdiže poput zida iznad Grobničkog polja. Cijelo je područje ispunjeno širokim livadama, stjenovitim vrhovima, sićušnim jezerima i čarobnim kanjonom. Krećemo s Grobničkog polja i uspinjemo se cestom do skijaškog centra Platak.
Ovdje se možemo osvježiti nakon dugog uspona, a zatim ulazimo u duboke šume koje nas vode do livade s koje se pruža nezaboravan pogled na cijeli Kvarnerski zaljev. Nakon toga započinjemo spust tehničkim 'singletrack' stazama natrag do automobila. Ova biciklistička tura prikladnija je za tehnički vještije bicikliste.
4. Dan – OČI VINODOLA
Polazna točka: Križišće
Dužina: 68km
Uspon: 1500m
Podloga: Makadam, staze, asfalt
Kondicijska razina: 2-3 (amaterska – napredna)
Biciklistička tura "Oči Vinodola" vodi nas kroz zapanjujuće zaleđe Crikvenice i Novog Vinodolskog, područje gdje se prirodne ljepote susreću s bogatom kulturnom baštinom. Ruta povezuje šest krških jezera – poznatih kao "Oči Vinodola" – svako sa svojim karakterom i šarmom. Vozeći se zavojitim cestama, makadamskim putovima i šumskim stazama, otkrit ćemo skrivene kutke Vinodola koje malo tko od posjetitelja vidi. Jezera, okružena zelenim šumama, stjenovitim liticama ili otvorenim livadama, odražavaju nebo i stvaraju uistinu čaroban krajolik. Neka od njih obavijena su lokalnim legendama, dok druga osvajaju svojom mirnom i netaknutom ljepotom. Na našem putovanju proći ćemo pored starih kapelica, panoramskih vidikovaca i tradicionalnih sela gdje se čini da vrijeme teče sporije. Između uspona i spustova, svako zaustavljanje nudi priliku za uživanje u tišini prirode, fotografiranje i doživljaj autentičnog duha Vinodola.
Ova biciklistička avantura je više od obične vožnje – to je otkriće skrivenog srca Vinodola, nezaboravno putovanje za sve koji vole prirodu, povijest i uzbuđenje istraživanja novih krajolika na dva kotača.
5. Dan – PLANINA VELEBIT – USPON NA VRH ZAVIŽAN
Polazna točka: Senj
Dužina: 75km
Uspon: 1800m
Podloga: Makadam, staza, asfalt
Kondicijska razina: 2-3 (amaterska - rekreativna)
Ovu biciklističku avanturu započinjemo iz grada Senja, točnije od tvrđave Nehaj, simbola Senja koja je služila kao motrilište. Od samog početka kreće neprekidni uspon, kombinirajući makadamske podloge s nešto asfalta, pružajući nam prekrasne poglede na obližnje otoke Krk, Rab, Prvić i Pag.
Dolaskom na vrh Zavižan, gdje se nalazi planinarski dom, možemo se osvježiti hladnim Velebitskim pivom. Zavižan je jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Na nadmorskoj visini od 1.594 metra nalazi se i najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine.
Kako Velebit služi kao prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, na njegovom gornjem dijelu sudaraju se dvije različite klime — primorska i kontinentalna — što dovodi do nepredvidivih vremenskih uvjeta, čineći ovu zavižansku postaju od ogromne važnosti za meteorološku zajednicu. Nakon osvježenja, spuštamo se zanimljivim stazama, a završni dio rute vraća nas u Senj po asfaltu.
6. Dan – LIKA – USPON NA VRH PLJEŠEVICA
Polazna točka: Korenica
Dužina: 46km
Visinska razlika: 1200m
Podloga: makadam, staza, asfalt
Kondicijska sprema: 2-3 (rekreativac – napredno)
Plješivica je planina koja služi kao prirodna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a njezin vrh, Gola Plješivica, doseže nadmorsku visinu od 1.648 metara. U podnožju Plješivice, s bosanske strane kod Bihaća, nalazi se Zračna luka Željava, nekadašnji vojni aerodrom bivše JNA, danas napušten i izvan upotrebe.
Nakon vožnje, možete posjetiti napušteni aerodrom i istražiti tunele posebno napravljene za ulazak zrakoplova MIG-21. Na samom vrhu Plješivice nalazi se telekomunikacijski i televizijski odašiljač koje koristi Hrvatska, kao i radar koji je bio dio vojnog kompleksa Zračne luke Željava. Tijekom Domovinskog rata, kanadski vojnici u sklopu UNFOR-a štitili su radarsku postaju.
Nakon istraživanja vrha, započinjemo spust, kombinirajući makadamske puteve i planinarske staze dok ne stignemo do podnožja planine. Zatim slijedi lagana vožnja za kraj ove biciklističke ture.
